Priznajem javno – i ja pojedem tonu slatkog s vremena na vrijeme ali ne žalim drugi dan, već poduzmem sve moguće mjere da šteta bude što manja ili nikakva. PMS, stres ili neki drugi razlog, često su okidač za nekontrolirani unos šećera u bilo kojem obliku. Začarani krug iz kojeg je teško izaći sve do trenutka dok ti ne postane zlo ili nešto u tijelu ne krene po zlu.
Članak temeljen na znanstvenim studijama objavljen u časopisu Nature “The toxic truth about sugar”, naglašava da unos prekomjernih količina rafiniranog šećera osim na težinu, još veći problem predstavlja njegov negativan utjecaj na naše organe (mozak, jetra, gušterača, bubrezi, srce, koža). Ali ne zaboravite ni zube i zglobove!
Kada pojedemo nešto slatko, naše tijelo razlaže šećer na glukozu, koja se oslobađa u krvotok. Kao odgovor na to, tijelo oslobađa inzulin kako bi nam pomoglo da spustimo razinu šećera u krvi. Šećer koji naše tijelo ne iskoristi, pohranjuje se kao mast. Veliki skok inzulina čini nas još gladnijima i željnima slatkog. Cilj je što prije prekinuti taj začarani krug.
Potaknuta vlastitim ‘slatkim grijesima’ i ‘grijesima’ mojih klijentica, slijedi nekoliko praktičnih savjeta kako ublažiti posljedice prejedanja šećerom.
Voda je kraljica hidratacije
Pijte više vode. Kada se razina šećera u krvi poveća, naše tijelo pokušava isprati višak šećera iz krvi preko urina. Zbog toga tijelu treba više tekućine kako bi nadomjestili izgubljeno. Pijenje vode neće isprati višak šećera iz krvotoka, ali će spriječiti dehidraciju i njene posljedice. Ukoliko imate zdrave bubrege, višak šećera u urinu neće napraviti štetu, ali ukoliko imate dijabetes, može doći do oštećenja bubrega.
Povećajte unos proteina i vlakana
Stabilizirajte šećer u krvi i pojedite sporo-otpuštajuće proteine (posni sir, piletina, puretina, maslaci orašastih plodova). Jednostavni primjeri su jabuka i žlica maslaca od kikirikija ili badema, tvrdo kuhano jaje i nekoliko badema ili oraha, humus od slanutka sa zelenim lisnatim povrćem.
Unesite ‘dobre’ bakterije
Bakterije u našim crijevima hrane se šećerom. Studija Sveučilišta u Oregonu pokazala je da promjena bakterijskog sastava u crijevima negativno utječe na naše kognitivne funkcije. Sljedeći put kada pretjerate sa šećerom pojedite grčki jogurt, svježi sir ili jogurt s probiotičkim kulturama ili kiseli kupus, kako biste unijeli “dobre” bakterije u organizam.
Pobijedite stres
Mnoge studije su pokazale da tijekom stresnih situacija često imamo potrebu za visoko-kaloričnom hranom i šećerom. Dakle – smanjite stres! Lagana šetnja ili jogging, yoga, meditacija… Ukoliko niste ‘taj tip’, sat boksa ili nekog drugog treninga podići će razinu ‘hormona sreće’ u tijelu i udaljiti vas od slatkih napasti.
Slijedi primjer jelovnika koji bi mogao biti kvalitetan ‘vatrogasac’ kad je šteta već učinjena, ali nemojte taj postupak gašenja požara ponavljati prečesto!
